Reader TTS

Vijest o nastavku gradnje autoceste iz smjera Splita prema Dubrovniku izazvala je u Hrvatskoj početkom ove godine izuzetno javno odobravanje, ali i otvorila neka pitanja, na koja nije

ponuđen odgovor. Naime, istaknuto je da će Hrvatska uglavnom samostalno financirati tu prometnicu, kao i da ona predstavlja dio međunarodnog autocestovnog Jadransko-jonskog koridora. Drugim

riječima, trebala bi se nadovezati onom koja će se dalje graditi kroz Crnu Goru prema Albaniji i dalje prema Grčkoj. No razmjernu zbunjenost može izazvati činjenica da se godinama

najavljivalo kako će se dionica u smjeru Dubrovnika graditi ustvari kroz Bosnu i Hercegovinu, tik uz njezinu jugoistočnu granicu s Hrvatskom. Je li Hrvatska jednostrano odlučila o gradnji na

svojoj teritoriji? Je li Bosna i Hercegovina zainteresirana za tu infrastrukturu? A ako će ta prometnica biti dio Jadransko-jonskog koridora, gdje je onda mjesto Pelješkome mostu te njemu

pristupnim cestama na istoimenom poluotoku? GDJE BRUXELLES VIDI BOSNU I HERCEGOVINU? Sve su to prometnice dvotračnog profila, a ne četverotračnog, kao što je primjer s autocestama. Također,

nije posve jasno gdje se planira spoj sa Crnom Gorom na kraju te dionice koridora kroz Hrvatsku, ako se zna da crnogorske vlasti nisu namjeravale graditi autocestu tako blizu moru, nego

znatno sjevernije. To pak znači s druge strane masiva planine Orjen iznad Herceg Novog gdje zapravo Crna Gora graniči s Bosnom i Hercegovinom. Naš sugovornik iz Ministarstva komunikacija i

prometa BiH želi ostati anoniman, jer njegova vlada još uvijek ne iskazuje službeno stajalište o koracima poduzetim s Hrvatske strane. „Mi svakako ostajemo prisutni s konekcijom Neum 1 i 2

na budućem Jadransko-jonskom koridoru“, rekao nam je on, „kao i s koridorom 5c, čija se trasa spušta kroz BiH od sjevera na Ploče. Europska unija, međutim, novom je verzijom Uredbe Europskog

parlamenta i Europskog vijeća o smjernicama EU za razvoj transeuropske prometne mreže zacrtala Jadransko-jonski koridor uz more.“ „Ne znamo kako bi u tom slučaju izgledao nastavak koridora

prema Crnoj Gori, ali bit ćemo spremni surađivati prema tome kako se projekt bude dalje usmjeravao. I to na tragu svega onog što smo i prije imali u vidu. Naravno, i RH i EU imaju pravo

odlučivati o gradnji na svojoj teritoriji, a mi ćemo se očitovati ako se tu ispostavi zajednički interes. Pritom je RH u prednosti, kao članica Unije, a ni sredstva iz EU-fondova za ove

svrhe ne mogu se koristiti ako se ne radi o trasi, ucrtanoj u navedenoj uredbi. Pošto uredba sad izgleda kao što izgleda, na nama je da čekamo konačni oblik koridora, priželjkujući

eventualni kompromis“, riječi su ovog dužnosnika iz Sarajeva. TEŠKI RAZGOVORI ZAGREBA I SARAJEVA „Jasno, smatramo da bi trasa kroz BiH bila znatno jeftinija, ali već sam rekao da nam je

jasno da RH ima prednost“, dodajući kako nije nikakva posebna tajna da se u kontaktima i drugim aktivnostima oko planiranja gradnje prometnica između te dvije susjedne zemlje nerijetko znao

bilježiti otpor s hrvatske strane. Dobar primjer su bili mostovi preko rijeke Save, s čijom se gradnjom otezalo godinama, ali i spomenuti Pelješki most. Podsjećamo: njega je EU platila, tj.

najveći dio njegove cijene, prvenstveno zato što se Hrvatska nije uspijevala dogovoriti s Bosnom i Hercegovinom oko gradnje i pograničnog režima u Neumu i Pločama. No da Pelješki most

zacijelo neće biti dio autoceste nego tek njemu paralelna prometnica, mišljenja je Marko Ševrović, profesor na Prometnom fakultetu u Zagrebu. „Prema onom što sam shvatio iz medija, sada će

se graditi dionica od mosta prema Dubrovniku, a naknadno ćemo vidjeti kako će izgledati njezin spoj u smjeru Ploča. Posrijedi je fazna izgradnja i pitanje je kako će izgledati konačni oblik

koridora. Tome dijelu Hrvatske u svakom slučaju nedostaje alternativa Jadranskoj magistrali, a za ovu trasu je dobro što ne ide predaleko od mora, kako bi što više koristila lokalnom

stanovništvu“, rekao nam je ovaj stručnjak za cestovni promet. "DUBROVNIKU NE TREBAJU NOVI AUTI" „Ne moramo razmišljati kao da Dubrovniku nedostaje neka količina turista koji bi

tamo došli automobilom, naprotiv. Ali autocesta je potrebna domaćima. Pritom su općenito problem u RH prerijetki čvorovi pa bi i za taj dio autoceste bilo bolje da je projektirano bar njih

pet, umjesto tri. Znate, nama je prosjek jedan čvor na gotovo 20 kilometara autoceste, a u Njemačkoj je to četiri-pet kilometara“, rekao je Ševrović za DW. Njegovo je mišljenje kako daljnja

sudbina Jadransko-jonskog koridora očito ostaje neizvjesna: s jedne strane, to stoji u vezi s postupkom pristupanja Crne Gore članstvu EU, a s druge je bitan i aktualni razvoj poveznice

srednje Europe s njezinim jugoistokom preko Bugarske i Rumunjske. Tomislav Josip Mlinarić, nekadašnji dekan FPZ-a, mišljenja je da pritom ne treba zanemariti važnost paralelnog projektiranja

željezničkog koridora uz cestovni Jadransko-jonski. „Sve je to političko pitanje, u vezi sa statusom Crne Gore koji spominjete, a otuda potječe i neizvjesnost, makar zasad. Bolje bi

izgledalo i dogovaranje s BiH, kad bi ta zemlja bila bliže članstvu. No vjerujem da će s njezinim približavanjem i biti tako, nadam se uskoro. Jadransko-jonski koridor ipak još nije konačno

definiran“, rekao nam je Mlinarić. Po svemu sudeći, ova ukupna priča daleko je od gotove, premda Hrvatska svejedno ide prema momentu dovršetka gradnje autocesta na svom teritoriju. _Pratite

nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu_